Međunarodni dan borbe protiv nasiljaObilježen Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama

Udruga S.O.S. Virovitica, u suradnji s Povjerenstvom za ravnopravnost spolova Virovitičko-podravske županije obilježila je Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama javnom akcijom podjele promotivnih materijala 25.11. u vremenu od 10 do 12 sati ispred Gradske knjižnice i čitaonice u Virovitici. Cilj  ove aktivnosti je informirati javnost o problemu rodno uvjetovanog nasilja kao jednog od grubih kršenja ljudskih prava, osigurati bolju zaštitu onih koji/e su preživjeli/e nasilje i eliminirati sve oblike nasilja iz društva i u tom smislu  poslati poruku da za nasilje nema opravdanja te da žrtva nije kriva za to što joj se događa.

Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženamaObilježen Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama

Udruga S.O.S. Virovitica, u suradnji s Povjerenstvom za ravnopravnost spolova Virovitičko-podravske županije obilježila je Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama javnom akcijom podjele promotivnih materijala 25.11. u vremenu od 10 do 12 sati ispred Gradske knjižnice i čitaonice u Virovitici. Cilj  ove aktivnosti je informirati javnost o problemu rodno uvjetovanog nasilja kao jednog od grubih kršenja ljudskih prava, osigurati bolju zaštitu onih koji/e su preživjeli/e nasilje i eliminirati sve oblike nasilja iz društva i u tom smislu  poslati poruku da za nasilje nema opravdanja te da žrtva nije kriva za to što joj se događa.

Akcija je dio projekta I will – I know – I can koji za cilj ima doprinijeti smanjenu diskriminacije i marginaliziranosti osoba s invaliditetom i žena žrtava nasilja s invaliditetom na području Virovitičko-podravske županije. Nositeljica projekta je udruga S.O.S. savjetovanje, osnaživanje, suradnja, partnerska organizacija je Udruga osoba s invaliditetom Slatina, projekt je financiran od strane Europske unije u sklopu Europskog instrumenta za demokraciju i ljudska prava (EIDHR) i sufinanciran od strane Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske.

Unatoč vremenskim (ne)prilikama, odnosno jakom vjetru i hladnoći, akciju je posjetio velik broj građana kojima su podijeljeni promotivni materijali i koje se kroz razgovor pokušalo senzibilizirati na problem nasilja nad ženama.

Nasilje nad ženama najrašireniji je oblik kršenja temeljnih ljudskih prava (pravo na život, privatnost, dostojanstvo,slobodu izbora, na život bez mučenja i nečovječnog postupanja i dr.), Najveći broj nasilja ostaje neprijavljen. Žene se nerado odlučuju prijaviti nasilnika, najčešće zbog srama, straha od nasilnika i uzrokovanja još težeg nasilja, ekonomske ovisnosti, niske razine samopouzdanja, mišljenja kako joj ionako nitko ne može pomoći.

Prema službenim podacima policije, godišnje se prijavi i registrira od 14.000 do 22.000 slučajeva obiteljskog nasilja, u kojima su 71 posto žrtava žene.

Od travnja do rujna ove godine Ured za ravnopravnost spolova Vlade RH proveo je, u suradnji sa Ženskom sobom, istraživanje pod nazivom Zaštita prava i pružanje podrške žrtvama/svjedocima nasilja u obitelji. Istraživanje je provedeno na dvije skupine ispitanika: 183 žrtve nasilja (otprilike jedan posto od službeno prijavljenih) i 389 djelatnika u šest nadležnih institucija, javnih ustanova i organizacija civilnog društva, od policije i sudova do skloništa i centara za socijalnu skrb.

Sve navode da su doživjele neki oblik psihičkog nasilja, 94 posto ih je iskusilo fizičko nasilje, 66 posto neki oblik ekonomskog te 50 posto seksualnog, dok ih je 40 posto i u trenutku ispitivanja bilo žrtva nekog od oblika nasilja u obitelji. U 96 posto slučajeva nasilnik je bio muž, odnosno partner ili bivši partner, a nasilje je trajalo od tri do 51 godine.

Prije obraćanja za pomoć policiji, prvo su se povjerile prijateljici, zatim nekom članu obitelji, pa tek potom stručnoj osobi, a najmanje informacija o pomoći dobile su putem elektronskih medija. Dobra iskustva imaju s organizacijama civilnog društva, medicinskim osobljem i centrima za socijalnu skrb, a izrazito loša s policijom i sudovima. Ispitanice navode i kako su ih o njihovim pravima najčešće informirale organizacije civilnog društva.

 

Svi ovi navedeni podaci pokazuju nam kako je problem nasilja izrazito prisutan u našem društvu, te kako je potrebno konstantno raditi na senzibilizaciji javnosti, ali i djelatnika/ica institucija kako bi se žrtvama nasilja pružila adekvatna pomoć i kako bi se taj problem sveo na najmanju moguću mjeru.