Svi znamo da progovoriti o svojim iskustvima, mislima i emocijama koje nisu ugodne može biti teško. Nismo sigurni/e hoće li nas osoba s kojom razgovaramo razumjeti, kako će reagirati, hoće li nas možda osuditi ili umanjiti ono što osjećamo. Zato je izuzetno važno kako slušamo osobu koja nam se povjerava. Slušati znači pružiti prostor za otvoren razgovor, bez prekidanja, bez osuđivanja i bez potrebe da kao slušači/ice damo rješenje. Takvo slušanje možemo nazvati još i aktivno slušanje. A kako to možemo aktivno slušati kada nam se neko povjeri vezano uz svoje mentalno zdravlje?
- Budite prisutni
Kada nam se netko povjerava važno je da budemo prisutni/e i fizički i mentalno. Neverbalnom komunikacijom možemo signalizirati osobi koja nam se povjerava da ju slušamo i da smo tu za nju. Isključite mobitel, TV, računalo i sl., usmjerite svoj pogled na osobu, kimajte glavom, ne prekidajte ju,
- Ne donosite brze zaključke
Svaka osoba doživljava svijet na svoj način. Moguće je da njihov pogled nećemo odmah razumjeti, ali zato je važno da svakom razgovoru pristupimo otvorenog uma i voljni razumjeti način na koji netko drugi doživljava svijet. Uz to, važno je upamtiti da vaš zadatak nije “popraviti” stvar. Osobi koja dijeli svoje iskustvo često više znači da bude saslušana nego da odmah dobije savjet.
- Budite znatiželjni i pokažite razumijevanje
Biti znatiželjan/na ne znači „zabadati nos“ već pokazati istinski interes za ono što nam druga osoba govori. Dobro je postavljati pitanja koja će osobi pokazati da pratite što govori, a vama će pomoći u razumijevanju njezine perspektive. Možete pitati: „Kako si se osjećao/la u tom trenutku?“, „Što ti je bilo najteže u toj situaciji?“, „Što ti je u tom trenutku trebalo?“, „Kako to utječe na tvoj svakodnevni život?“…
Kako biste bili sigurni da ste dobro shvatili što vam osoba govori, ali i kako biste normalizirali osjećaje te osobe provjerite jeste li dobro shvatili i sažmite ono što ste čuli: „Ako sam dobro razumio/la, osjećao si se…“, „Dakle, dogodilo se…“, „Zvuči kao da ti je to bilo stvarno teško.“, „Mogu čuti da se trenutno teško nosiš s tom situacijom.“…
- Ne umanjuj nečije osjećaje
Kao što smo već i zaključili, svaka osoba doživljava svijet na svoj način i taj nam doživljaj neće uvijek biti potpuno jasan. To je u redu, ali nije u redu umanjivati nečije osjećaje i iskustvo samo zato jer ga možda u ovom trenutku ne možemo u potpunosti shvatiti. Izbjegavajte rečenice poput: „Ma proći će to.“, „Nije to ništa.“… Umjesto toga možete reći nešto poput: „Vidim da ti je teško, hvala što si to podijelio/la sa mnom.“, „Mogu čut da te je ta situacija jako potresla.“…
- Ponudite podršku, ali poštujući granice
Ponudite podršku na način koji poštuje osobine i potrebe te osobe. Nikada nemojte pretpostavljati što osobi treba. Pitajte: „Kako ti mogu biti podrška?“ Ako smatrate da je osobi potrebna stručna pomoć, predložite to nježno, poštujući autonomiju te osobe. Možete pitati nešto poput: „Možda bi ti razgovor s terapeutom/kinjom mogao pomoći, što misliš?“
Projektom “Ti si bitan/na!” kojeg financira Virovitičko-podravska županija udruga S.O.S. Virovitica želi povećati razumijevanje mentalnog zdravlja mladih na području Virovitičko-podravske županije.
Sadržaj ovog teksta u isključivoj je odgovornost udruge i ne odražava nužno stajalište Virovitičko-podravske županije.