Udruga S.O.S. telefon organizator je okruglog stola „Primjena Nacionalne politike ravnopravnosti spolova i Zakona o ravnopravnosti spolova“ koji se održao 09.studenog, 2006. u zgradi Županije. Između ostalih uzvanika/ca gostovale su Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Gordana Lukač – Koritnik, i Predsjednica Saborskog odbora za ravnopravnost spolova Gordana Sobol.

Udruga S.O.S. telefon usmjerena je na promicanje ljudskih prava, tako i na ostvarivanje ravnopravnosti u društvu u kojem živimo.

U četvrtak 09.11.2006. održan je okrugli stol na temu: „Primjena Nacionalne politike ravnopravnosti spolova i Zakona o ravnopravnosti spolova“na kojemu su između ostalih uzvanika/ca gostovale i Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Gordana Lukač – Koritnik, te Predsjednica Saborskog odbora za ravnopravnost spolova Gordana Sobol.
Okrugli stol održan je u sklopu projekta „Ni manje ni više ,nego ravnopravno“koji podržava Vladin ured za ravnopravnost spolova.

Svjedoci smo života u društvu u kojemu je formalno usuglašena ravnomjerna spolna zastupljenost što se tiče slobode, jednakosti i prava, no to još uvijek nije zaživjelo u dovoljnoj mjeri pa je tako pristup žena moći i novcu i dalje otežan. Kako bi se uspostavila ravnopravnost u društvu pokrenuti su mnogi mehanizmi ( Vladin ured za ravnopravnost spolova, Ured Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova) , usvojena je i treća nacionalna politika za promicanje ravnopravnosti spolova 2006-2010 (studeni 2006) i zakon o ravnopravnosti spolova( srpanj 2003). Uspješnosti implementacije svih dokumenata još uvijek nije na dovoljnoj razini što je pokazao i dijalog na okruglom stolu.
Nacionalna politika sadrži brojne mjere kojima bi se mogla popraviti slika ravnopravnosti spolova tj, položaj žena na tržištu rada, žene na mjestima odlučivanja, nasilje nad ženama i dr.
Upravo ta tri segmenta pokazuju i najmanje uspješnosti u implementaciji.
Žene su još uvijek izložene spolnoj diskriminaciji i neugodnim pitanjima iz privatnog života prilikom zapošljavanja i njihova plaća za isti rad u pravilu je manja od njihovih muških kolega. Žene čine najveći broj nezaposlenih, a isto tako veliki dio njih radi na slabije plaćenim poslovima ( trgovina, ugostiteljstvo, tekstilna industrija)
Što se tiče položaja žena u politici odnosno njihovog sudjelovanja na mjestima moći i odlučivanja još uvijek postoji neravnopravnost s obzirom da žena ima preko 51% u populaciji, a svega 11% žena sudjeluje u kreiranju lokalne politike( JLS) i 21% u kreiranju nacionalne politike (Vlada i Sabor RH.) Moglo bi se reći da kod političkih stranaka postoji konsenzus da se ne čini ništa ili gotovo ništa kako bi se žene aktivnije i u većem broju uključile u njihov rad, a pogotovo nema pomaka u slučaju kada se žene trebaju stavljati na stranačke liste za izbore, ako i jesu na listama vrlo brzo se izgube sa političke scene nakon izbora.
Nasilje nad ženama problem je kojeg smo svakodnevno svjedoci u svojoj lokalnoj sredini a isto tako i nacionalnom nivou. Primjena Nacionalne Strategije za zaštitu od obiteljskog nasilja za razdoblje od 2005-2007 i Protokola o postupanju u slučaju nasilja u obitelji smatra se nužnom i to u punoj svojoj primjeni u koju su uključeni svi segmenti društva (Policija, Centri za socijalnu skrb, zdravstveni djelatnici i dr.) kako bi se problem počeo sustavno rješavati.
Problemi u radu županijskih i gradskih Povjerenstava za ravnopravnost spolova uglavnom se akumuliraju kroz njihovu nedorečenost u djelovanju i nedostatku financijskih sredstava za njihov rad kako bi bili vidljivi i kao bi mogli djelovati na promicanju ravnopravnosti.
Potrebno je pospješiti komunikaciju Povjerenstava, NVO prema Uredu za ravnopravnost spolova i uredu Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova kako bi se mogla stvoriti cjelovita i stvarna slika stanja ravnopravnosti u društvu te djelovati na specifične probleme koji se javlja i sprečavaju uspostavu ravnopravnosti.
Istaknut je i problem nepoštivanja Zakona o ravnopravnosti spolova prilikom objavljivanja natječaja za zapošljavanje koji još uvijek ne uvrštavaju oba spola, a to je obveza prema tom zakonu. Primjerice odgojne ustanove koje prema istraživanju u 96% slučajeva pri objavljivanju natječaja za radno mjesto obuhvaćaju jedan spol – muški.

Koliko god primjedbi imali na sve ipak su temelji ravnopravnosti spolova uspostavljeni, treba samo zaživjeti primjena.