Antiratne feministkinje podržavaju povijesni zajednički poziv na globalnu akciju
SVIJET MORA ODABRATI MIR UMJESTO PROFITA, DEMOKRACIJU UMJESTO UNIŠTENJA
U srijedu, 6. kolovoza navršit će se točno 80 godina otkako je, bacanjem atomske bombe na
Hirošimu, prvi put u povijesti upotrijebljeno nuklearno oružje u ratu. Tri dana kasnije, 9. kolovoza
1945. bačena je i druga atomska bomba na japanski grad Nagasaki. Tim povodom Međunarodna
konfederacija sindikata (ITUC) udružila je snage s organizacijama za mir, klimu i ekonomsku pravdu u
globalnom pozivu na novi model zajedničke sigurnosti. Zajednička deklaracija upozorava na rastuću
egzistencijalnu prijetnju od “puča milijardera” koji potkopava demokraciju, potiče militarizam i
ubrzava nejednakost. Vlade moraju preusmjeriti globalne prioritete s oružja i rata na socijalnu pravdu
i ljudski razvoj.
Luc Triangle, glavni tajnik ITUC-a, kaže: „Šačica milijardera i krajnje desnih snaga ukrala je
demokraciju, dok se javni novac slijeva u naoružanje umjesto u zdravstvo, obrazovanje ili klimatska
rješenja. Ova povijesna zajednička izjava poziv je na buđenje i poziv na djelovanje. Trebamo vlade
koje će hitno djelovati na ostvarenju mira, pravde i dostojanstva za sve. Radnice i radnici zahtijevaju
svijet izgrađen na demokraciji, održivosti i zajedničkom prosperitetu.“
Zajedničkom Deklaracijom traži se:
● Univerzalna ratifikacija Ugovora o zabrani korištenja nuklearnog oružja i potpuno nuklearno
razoružanje.
● Usvajanje progresivnih i koordiniranih globalnih poreznih reformi, uključujući Okvirnu
konvenciju UN-a o međunarodnoj poreznoj suradnji.
● Osiguranje dostojnih plaća i dostojanstvenog rada za sve, uz snažna radnička prava i podršku
sindikalnom organiziranju i kolektivnom pregovaranju.
● Smanjenje globalnih vojnih rashoda kako bi se sredstva preusmjerila prema javnim uslugama,
socijalnoj sigurnosti i zaštiti klime.
● Uspostava mehanizma Ujedinjenih naroda za pravednu konverziju koji će podržati prelazak
zemalja s vojnih na održive industrije.
● Univerzalno proširenje sustava socijalne zaštite, posebno za marginalizirane skupine poput
žena, migrantskih radnika i onih koji rade neformalno.
● Integracija razoružanja i održivosti u nacionalne klimatske planove, osiguravajući da vojne
industrije budu obuhvaćene strategijama za smanjenje emisija stakleničkih plinova.
Deklaracija u obrazloženju navodi niz zabrinjavajućih podataka: 2024. najbogatijih 1% posjedovalo je
više bogatstva nego 95% svjetske populacije zajedno. Te iste godine globalna vojna potrošnja dosegla
je 2,718 bilijuna dolara, što je porast od 9,4% u odnosu na prethodnu godinu. Zemlje s niskim i
srednjim prihodima, od kojih se mnoge bore sa siromaštvom, činile su 35% globalne vojne potrošnje
u 2022. godini.
Više od 100 milijuna ljudi trenutno je raseljeno zbog sukoba i progona.
Kada se uzmu zajedno i usporede s državama, vojske svih zemalja imaju četvrti najveći ugljični otisak
na svijetu, odmah poslije Kine, Sjedinjenih Američkih Država i Indije.
Izjava također naglašava potrebu za demokratizacijom i reformom multilateralnih institucija, poput
Ujedinjenih naroda, kako bi se mir, ljudska prava i održivi razvoj stavili u središte globalnog
upravljanja. Pozivaju se vlade da na predstojećem Svjetskom socijalnom samitu usvoje Novi društveni
ugovor kako bi se riješili temeljni uzroci nejednakosti i sukoba, dok bi samit G20 trebao uskladiti
ekonomske politike s načelima mira i održivosti smanjenjem vojne potrošnje i ulaganjem u klimatsku
otpornost i ljudski razvoj.
Uz ITUC, Deklaraciju su inicirale ugledne mirovne i ekološke organizacije: Greenpeace International,
International Peace Bureau (IPB), Međunarodna kampanja za ukidanje nuklearnog oružja (ICAN),
Oxfam i 350.org. Deklaraciju supotpisuje niz poznatih međunarodnih organizacija, između ostalih i
Međunarodna ženska liga za mir i slobodu (WILPF); Međunarodni liječnici za sprječavanje nuklearnog
rata (IPPNW) – dobitnici Nobelove nagrade za mir 1985.; Centar za demokraciju i prava radnika
Palestine; Olof Palme International Center; PAX Christi International i brojni drugi.
Antiratne feministkinje, Zagreb, 6. kolovoza 2025.