Svečana promocija knjige “Kamo idemo”

Pozivamo Vas na svečanu promociju knjige„Kamo idemo“ koja će se održati u Gradskoj knjižnici (Dvorac) u Virovitici u četvrtak, 23. studenog u 17 sati
Knjigu će predstaviti autori dr.sc.Milan Ivanović i dipl.oecc. Ljiljana Belt koji su ujedno i predstavnici udruge partnera “AlbertE” iz Osijeka s kojima Udruga S.O.S. telefon – poziv u pomoć provodi program Europski horizonti.

Dr.sc. Milan Ivanović
iz Predgovora knjige
«Kamo idemo»

“EUROPPSKE INTEGRACIJE
I SUSTAV DRUŠTVENIH VRIJEDNOSTI
Vrijednosti predstavljaju čovjekova temeljna uvjerenja na osnovu kojih on određuje je li neki “način ponašanja ili krajnje stanje postojanja osobno ili društveno poželjniji od protivnog”. Kada se niz vrijednosti stavi u kontekst tradicije (kulture života) u nekom društvu i rangira dolazi se do nove kategorije – sustav društvenih vrijednosti.
Sintagma ‘sustav društvenih vrijednosti’ temelji se međuzavisnosti (slijedeća tri ele-menta):
a) Društvenih ciljeva (što jedno društvo ozna-čava kao svoj cilj, tj. čemu teži),
b) Moralnog okvira (vladajući etički kriteriji koji određuju što je dobro, a što ne), i
c) Navika ponašanja (praksa svakodnevnog ži-vota) .
U sustavu društvenih vrijednosti – prema tome – određeni su prioriteti pojedinačnim vrijednostima u odnosu na njihovu relativnu važnost. To znači da u svakodnevnom ponašanju ljudi donose odluke i provode svoje postupke u određenom moralnom okviru – koji jeste ili nije u skladu s ciljevima društva, čemu ono teži. I prema ovim elementima – objedinjenim u kate-goriju sustav društvenih vrijednosti – raz-likuju se pojedina društva, države i civilizacije.
Uočavajući da je sustav društvenih vri-jednosti temeljno pitanje procesa (hrvatske) tran-zicije grupa znanstvenika iz Osijeka okupljena oko ideje građanskog aktiviteta i udruge građana za tranziciju «AlbertE» Osijek, pokrenula je (krajem 2004. godine) istraživanje o ovom važ-nom pitanju u okviru projekta «Sustav druš-tvenih vrijednosti kao determinanta građanskog aktivizma» koji je financirala Nacionalna za-klada za razvoj civilnog društva u Hrvatskoj.
Ciljevi istraživanja bili su (a) utvrđivanje, (b) opis i (c) interpretacija vrijednosnog sustava građana istočne Hrvatske (pet slavonskih župa-nija) u kontekstu tranzicijskih (sociokolutrnih, ekonomskih i političkih) promjena u Hrvatskoj s posebnim osvrtom na povjerenje građana u institucije društva i države te na volonterstvo i filantropiju kao bitne odrednice građanskog sustava društvenih vrijednosti i načina života.
Ovo istraživanje ima višestruke znan-stvene i društveno primjenjive svrhe; znastvene – (a) unaprijediti teorijska i stručna znanja u na-šem društvu u području sociologije građanstva, (b) unaprijediti teorijska i metodološka znanja o socijalnoj koheziji/kapitalu na razini društva te njihovom mjerenju i (c) strukturirati tzv. civilni sektor u znanstvenom kontekstu; društvene – (a) stvaranje znanstvene podloge za unapređivanje integracije građana u društvo te izgradnja građanskog društva u Hrvatskoj i (b) poticanje društvenog interesa za građanski aktivizam i integraciju stanovnika u društvo i institucije civilnog društva (rješavanje problema u zajed-nici).
Rezultati tog istraživanja predstavljaju se javnosti u ovoj knjizi (koja je dio projekta) kao prilog javnom govoru o procesima tranzicije u Hrvatskoj te kao prilog podlogama za mode-liranje javnih politika u našoj zemlji; javne poli-tike su u nas, u proteklih 15 godina – kako na na-cionalnoj tako i na regionalnim i lokalnim razi-nama – vrlo često vođene nestručno, netrans-parentno i pristrano uz veliki, često puta nepot-rebni, emocionalni naboj – koji je (u tome času) bio potreban, upravo, da se provede politika koja se provodila.
Znanstvena istraživanja kao podloge za modeliranje javnih politika u nas nisu korištene, sigurno ne zato što nisu postojali znanstvenici ili znanstveni timovi, sigurno ne zato što nije bilo potrebe za ovim istraživanjima, ali vjerojatno zato što politika (stranaka) na ovim prostorima nije imala sluha za znanstveno mišljenje i argu-mentiranu raspravu. Zato narod u Hrvatskoj pla-ća i još dugo će plaćati cijenu samodopad-ljivosti političkih lidera i njihovog međusobnog trgo-vanja.
KAMO IDEMO (znamo li) – naslov ove knjige više je od retoričkog pitanja; to je para-digma nezavršenih procesa tranzicije u našoj zemlji – o čemu svjedoči i ovo istraživanje.
Hrvatsko priključivanje EU ne može se realizirati s ovako (ne) struk-turiranim društvom i s ovako niskom razinom socijalnog kapitala i slabom kohezijom – koja determinira sve (eventualne) buduće razvojne projekte.”