U suradnji s Obiteljskim centrom Virovitičko – podravske županije i općinom Pitomača 06.03. simboličnom podjelom cvijeća i informativnih materijala na Cvjetnom trgu u Virovitici obilježen je Međunarodni dan žena.
Udruga S.O.S. telefon je u suradnji s Obiteljskim centrom Virovitičko – podravske županije i općinom Pitomača 06.03. simboličnom podjelom cvijeća i informativnih materijala obilježila Međunarodni dan žena.
Međunarodni dan žena obilježavaju aktivisti diljem svijeta, obilježavaju ga Ujedinjeni narodi, ali i mnoge zemlje kao nacionalni praznik. Muškarci tradicionalno časte svoje majke, žene, djevojke i kolegice cvijećem i darovima. Na taj dan žene svih kontinenata, razdvojene etničkim, jezičnim, kulturalnim, ekonomskim i političkim razlikama zajednički slave svoj dan osvrćući se na tradiciju stoljetne borbe za ravnopravnost.
Stoga je Međunarodni dan žena i povod da se ispriča priča o običnim ženama kao tvorcima povijesti.
Ideja o Međunarodnome danu žena pojavila se prije punih 100 godina, točnije 1908. kada je petnaest tisuća žena krenulo na marš New Yorkom kako bi zahtijevale kraće radno vrijeme, bolje plaće i pravo glasa.
U skladu s deklaracijom Socijalističke stranke Amerike, prvi Narodni dan žena obilježen je u Sjedinjenim Američkim Državama 28. veljače 1909. godine. Žene su ga nastavljale slaviti zadnje nedjelje toga mjeseca tijekom 1913. godine.
1910. godine Socijalistička internacionala, sastavši se u Copenhagenu, ustanovila je Dan žena međunarodne naravi, a kako bi odala počast pokretu za ženska prava i kako bi pomogla u postizanju općega prava glasa za žene. Prijedlog je jednoglasno podržao skup više od stotinu žena iz sedamnaest zemalja, koji je uključivao i prve tri žene koje su izabrane u Finski parlament. Nije odabran fiksni datum obilježavanja.
Kao rezultat odluke donesene u Copenhagenu prethodne godine, Međunarodni dan žena obilježen je po prvi puta devetnaestoga ožujka u Austriji, Danskoj, Njemačkoj i Švicarskoj gdje je više od milijun žena i muškaraca posjetilo skupove. Manje od tjedan dana kasnije, dvadeset i petoga ožujka tragični je požar u New Yorku odnio živote više od stotinu i četrdeset zaposlenih djevojaka, uglavnom talijanskoga i židovskoga podrijetla. Ovaj je događaj snažno utjecao na zakonodavstvo o radu u Sjednjenim državama. Radni uvjeti koji su doveli do katastrofe bili su istaknuti tijekom sljedeće poslave Međunarodnoga dana žena.
Kao dio pokreta mira koji je djelovao prije Prvoga svjetskoga rata, ruske su žene slavile prvi Međunarodni dan žena zadnje nedjelje u veljači 1913. godine. Drugdje u Europi, na ili oko osmoga ožujka sljedeće godine, žene su održavale skupove kako bi protestirale protiv rata ili izrazile solidarnost s ruskim ženama.
Kako je dva milijuna ruskih vojnika poginulo u ratu, ruske su žene odabrale poslijednju nedjelju u veljači 1917. kako bi štrajkale za ‘kruh i mir’. Politički vođe su se suprostavili odabiru trenutka za štrajk, ali žene su nastavile. Ostatak je povijest: četiri dana kasnije car je bio prisiljen abdicirati i Privremena je vlada ženama odobrila pravo glasa. Taj je događaj padao na dvadeset i treći veljače po julijanskome kalendaru koji se tada koristio u Rusiji, ali na osmi ožujka po gregorijanskome kalendaru koji se koristio drugdje.
Povelja Ujedinjenih naroda, potpisana u San Franciscu 1945. godina, bila je prvi međunarodni sporazum kojim se proklamirala jednakost spolova kao fundamentalno ljudsko pravo. 1975. godina označena je pak kao ‘Međunarodna godina žene’
Novo stoljeće svjedokom je značajnih promjena u stavovima žena, a i cijeloga društva o ženskoj jednakosti i emancipaciji. Stoga mnogi iz mlađe generacije misle kako su ‘sve bitke za žene dobivene’. Istina je da su učinjena mnoga pobojšanja. Imamo ženske astronaute i premijere, djevojke su dobrodošle na sveučilištima, žene mogu raditi i imati obitelj, žene imaju stvarne izbore. No, nesretna je činjenica da žene još nisu jednako plaćene kao muškarci na istim poslovima, još uvijek nisu prisutne u jednakome broju u poslovanju ili politici, a globalno su problemi ženskog obrazovanja ili zdravlja te nasilja nad ženama veći nego isti problemi kada se tiču muškaraca. Dakle, unatoč tome što se danas sjećamo onoga što je već učinjeno, važno je također podsjetiti na ono prema čemu ne bismo trebali prestati težiti – sigurno zaposlenje, ravnopravnost na poslu i rad bez ponižavanja i ucjenjivanja.